Već u pretpristupnom razdoblju Hrvatska je imala priliku osigurati sredstva iz Europske unije za razvoj poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i ruralnog razvoja kroz SAPARD i IPARD program.
Ulaskom u EU, od srpnja 2013. godine, Hrvatska je kao punopravna članica na raspolaganje dobila sredstva europskih poljoprivrednih fondova – Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Za poljoprivredu i ruralni razvoj u okviru Programa ruralnog razvoja isplaćeno je više od 2,6 milijardi eura (80% ukupno dostupnih sredstava koja se koriste zaključno do kraja 2025. godine), a očekuje se potpuno iskorištenje.
Domaćim poljoprivrednicima, šumoposjednicima, prerađivačkoj industriji, ali i jedinicama regionalne i lokalne samouprave bilo je na raspolaganju više od 3,28 milijardi eura kroz ciljane mjere za konkurentnost, razvoj, modernizaciju, očuvanje okoliša i prirode te poboljšanje uvjeta života na selu.
U okviru potpora za izravna plaćanja i sektorske potpore za pčelarstvo i vinarstvo kroz Europski fond za jamstva u poljoprivredi ukupno je dosada isplaćeno 3,5 milijarde eura.
U pretpristupnom razdoblju, po principu „bottom up“, uspostavljena su lokalna partnerstva i osnovane prve lokalne akcijske grupe (LAG-ov) sa zadatkom udruživanja partnera iz javnog i privatnog sektora, pazeći na uravnoteženu zastupljenost predstavnika postojećih lokalnih interesnih skupina, koji dolaze iz različitih socio-ekonomskih sektora u cilju zajedničkog djelovanja. U Republici Hrvatskoj trenutno djeluju 54 odobrena LAG-a.
Izravna plaćanja financirana iz EU doprinijela su stabilnosti dohotka poljoprivrednika u uvjetima velikih tržišnih fluktuacija te cilju prehrambene sigurnosti stanovništva što je sve važnija tema posljednjih godina.
Sredstva za ruralni razvoj su balansirano podržavala sve stupove održivosti ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva, obnovi poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama, osiguranje poljoprivredne proizvodnje, praksama korisnim za prirodu i okoliš te za socijalni segment kroz izgradnju infrastrukture, diverzifikaciju proizvodnje kojom se potiče na održivost i razvoj ruralnih područja kao i omogućavanje boljih uvjeta za život ljudi u tim područjima.
Tako je tijekom članstva u EU, samo iz Programa ruralnog razvoja, ugovoreno više od 2.500 projekata za ulaganja u fizičku imovinu za modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, financirano 19 sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od oko 8.200 hektara, nadalje isplaćeno je više od 1.800 potpora mladim poljoprivrednicima, ugovoreno je više od 7.200 projekata za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava i više od 3.500 projekta koji se provode putem lokalnih razvojnih strategija LAG-ova. Ukupno je od početka provedbe mjere osiguranja poljoprivredne proizvodnje isplaćena potpora za više od 47.000 korisnika.
Što se tiče ulaganja u lokalnu infrastrukturu, ugovoreno je više od 1.000 projekata, od čega se izdvaja:
- 211 projekata ulaganja u nerazvrstane ceste;
- gotovo 220 vrtića;
- 73 vatrogasna doma;
- 18 projekata sportske infrastrukture;
- 59 kulturnih centara/društvenih domova.
Sredstvima PRR pokrenuti su financijski instrumenti namijenjeni rješavanju problema otežanog pristupa financiranju u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva putem zajmova/kredita i jamstava, po uvjetima povoljnijim od tržišnih, a koji su se pokazali izuzetno uspješni u provedbi. U razdoblju od uspostave 2018. godine do kraja ožujka 2023. godine, s krajnjim primateljima ugovoreno je ukupno 2.056 projekata u vrijednosti 116,8 milijuna eura, što se smatra jednim od najboljih primjera korištenja financijskih instrumenata u EU.
Nastavlja se s potporama poljoprivredi, proizvodnji hrane i ruralnim područjima kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2027. kojim je RH na raspolaganju gotovo ukupno 3,8 milijardi eura.
Izvor: PRR
Istaknuta slika: LAG Međimurski doli i bregi – OPG Zadravec
